KORISNIK BESPOVRATNIH SREDSTAVA: Državna geodetska uprava
PARTNERI: Grad Zagreb i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
OPIS PROJEKTA:
Državna geodetska uprava korisnik je bespovratnih sredstava u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ (OPKK), prioritetne osi 5 „Klimatske promjene i upravljanje rizicima“, specifičnog cilja 5b1 „Jačanje sustava upravljanja katastrofama“. Republika Hrvatska svake godine ima velike štete od prirodnih i drugih katastrofa. Prema izrađenoj Procjeni rizika od katastrofa identificirana su 3 glavna rizika: poplave, potresi i požari otvorenog tipa. Postojanje odgovarajućih prostornih podataka je osnovni preduvjet za adekvatnu procjenu stanja, odnosno izloženosti određenog područja rizicima, izradu planova za prevenciju utjecaja rizika te određivanje prioritetnih aktivnosti u smislu jačanja kapaciteta i infrastrukture za odgovor na rizik.
UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA: 135.045.851,70 kn
IZNOS BESPOVRATNIH SREDSTAVA: 114.788.973,93 kn
RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: od 2021. do 2023. godine
AKTIVNOSTI PROJEKTA:
- zračno LiDAR snimanje Republike Hrvatske
- aerofotogrametrijsko snimanje Republike Hrvatske
- hiperspektralno i termalno snimanje koridora rijeka Save, Drave, Kupe i Dunava
- osnivanje Centra za analizu i obradu podataka multisenzorskog zračnog snimanja
- izrada procjene potresnog rizika Grada Zagreba
CILJEVI I REZULTATI PROJEKTA:
- izrada digitalnog modela reljefa i digitalnog modela površina na temelju podataka dobivenih zračnim LiDAR snimanjem
- izrada podloga za analize rizika od katastrofa, primarno potresa i poplava
- dostupnost analiziranih podataka na WEB-GIS portalu svim službama i tijelima u sustavu rizika od katastrofa
- izrada metodologije za procjenu potresnog rizika na pilot području Grada Zagreba primjenjive na sve velike gradove u Republici Hrvatskoj
U okviru projekta, kao pilot područje za provođenje detaljnijih mjera odnosno primjene dobivenih podataka u svrhu adresiranja rizika od potresa, odabran je Grad Zagreb. Područje Grada Zagreba čini značajan dio Republike Hrvatske po koncentraciji stanovništva i gospodarstvu, a ujedno se nalazi na izrazito seizmički aktivnom području. Također, jedina do sada provedena analiza potresnog rizika za Grad Zagreb provedena je prije 30 godina te se podaci ne mogu smatrati upotrebljivima zbog izmjena u strukturi građevina, intenzivnoj gradnji i novim znanstvenim spoznajama na polju seizmologije.
Glavne ciljne skupine i korisnici rezultata ovog projekta su tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne)samouprave, organizacije i pravna tijela odgovorna za upravljanje rizicima, odnosno katastrofama.
Državna geodetska uprava je državna upravna organizacija koja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na državnu izmjeru, katastar nekretnina, katastar infrastrukture, registar zgrada, registar prostornih jedinica i registar geografskih imena. Poslovi državne izmjere obuhvaćaju i topografsku izmjeru i izradu službenih državnih karata.
U okviru projekta obavit će se:
- zračno LiDAR snimanje Republike Hrvatske, i to:
- 4 točke/m²izvan urbanih područja ( ~ 70% područja)
- 8 točaka/m²urbana područja ( ~ 30% područja)
- 20 točaka/m²koridori rijeka i nasipa
- aerofotogrametrijsko snimanje Republike Hrvatske
- prostorna rezolucija GSD (engl. Ground Sample Distance) 0,15 cm
Slika 1. Primjer podataka prikupljenih LiDAR snimanjem
Rezultati zračnog LiDAR i aerofotogrametrijskog snimanja bit će prostorne podloge najviše kvalitete za izradu analiza rizika od katastrofa:
- digitalni model reljefa (DMR)
- digitalni model površina (DMP)
- digitalna orofotokarta mjerila 1:5000 (DOF)
Slika 2. Vizualizacija DMR-a
Postojeći digitalni modeli reljefa (DMR) dobiveni su iz podataka aerofotogrametrijskog snimanja, a po prvi puta na području Republike Hrvatske za izradu digitalnog modela reljefa (DMR) primijenit će se metoda zračnog LiDAR snimanja. Pored digitalnog modela reljefa (DMR) najveće točnosti, podaci zračnog LiDAR snimanja omogućit će izradu digitalnog modela površina (DMP), nove prostorne podloge, koji će uz podatke o topografiji reljefa sadržavati i podatke o svim objektima na površini reljefa (vegetacija, jezera, rijeke, zgrade, mostovi). Digitalni model reljefa (DMR) i digitalni model površina (DMP) će imati prostornu rezoluciju 1 m, visinsku točnost ±10 cm i položajnu točnost ±20 cm. Modeli će se sastojati od klasa podataka površine terena, vegetacije (niske, srednje, visoke), vodenih površina (jezera, rijeke, potoci)i građevina (zgrade, mostovi).
Digitalni model koridornog snimanja rijeka i nasipa će imati prostornu rezoluciju 0,5 m. Digitalna ortofotokarta 1:5000 će imati prostornu rezoluciju 0,15 m.
LiDAR
LiDAR (engl. Light Detection and Ranging) je metoda prostornog laserskog skeniranja trodimenzionalnih svojstava objekata i njihove pohrane u obliku digitalnog oblaka točaka.
Slika 3. Centar za analizu i obradu podataka
Laserskim impulsima koje odašilje LiDAR senzor određuje se udaljenost do objekata snimanja (površine Zemlje, zgrade, vegetacije). Ogromnim brojem laserskih impulsa (mjerenja)kreiraju se izuzetno detaljni 3D modeli. Primjenom GNSS i IMU senzora modeli se georeferenciraju u prostoru.
Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u provedbi ovog projekta sudjeluje u provedbi sljedećih aktivnosti:
- nadzor nad provedenim zračnim LiDAR snimanjem
- provođenje i analiza hiperspektralnog i termalnog snimanja te
- izrada smjernica za hiperspektralno snimanje za potrebe procjene rizika.
Geodetski fakultet bit će zadužen za izradu WEB-GIS portala s prikazom prikupljenih podataka, a dostupnost podataka bit će osigurana zainteresiranim korisnicima preko WEB-GIS portala.
Predstavljanjem projekta i projektnih rezultata široj javnosti cilj je osigurati višestruko iskorištavanje projektom prikupljenih podataka, ne samo u institucijama koje su zadužene za rizike, nego i široj skupini krajnjih korisnika kojima će upotreba tih podataka olakšati, poboljšati i pojednostaviti poslovanje u domeni kojom se bave. Projektom će se osigurati homogene podloge utemeljene na prostornim podacima prikladne kvalitete koje će služiti kao osnova za modeliranje i procjene rizika od katastrofa.
Za ostvarivanje tog cilja najprije je potrebno pristupiti prikupljanju prostornih podataka, a uspostavom ustrojstvene jedinice Centar za analizu i obradu podataka multisenzorskog zračnog snimanja osposobit će se stručnjaci za analizu i obradu prikupljenih prostornih podataka.
U okviru projekta Geodetski fakultet provest će hiperspektralno snimanje nasipa i koridora rijeka Kupe, Save, Drave i Dunava te analizu prikupljenih podataka. U tu svrhu će, korištenjem GNSS uređaja, biti potrebno uspostaviti geodetsku osnovu za prikupljanje podataka. Taj postupak se provodi mini GNSS kampanjama u kojima se planiraju i stabiliziraju točke u mreže trokuta i četverokuta. Opažanje se izvodi istovremeno na točkama mreže zbog čega će biti nabavljeni dodatni GNSS prijamnici, a na prikupljanju i obradi podataka sudjelovat će članovi JPP-a iz reda zaposlenika Zavoda za primijenjenu geodeziju s višegodišnjim iskustvom obrade GNSS podataka. Nakon toga će se pristupati prikupljanju, obradi i analizi podataka hiperspektralnih i termalnih senzora u čemu će sudjelovati djelatnici Zavoda za kartografiju i fotogrametriju.
Dobiveni rezultati nadopunit će postojeće analize i modele procjene rizika od poplava, a nabavljena oprema omogućit će daljnja snimanja i analize nakon završetka projekta (npr. za procjene rizika od požara, širenje bolesti bilja itd.).
Potresni rizik na području Grada Zagreba
Ovaj projekt će utvrditi potresni rizik radi sagledavanja potencijalne opasnosti (ugroze) za građevine i ljudske živote. Rizik za građevine iskazat će se u skupinama po namjeni i važnosti, npr. za stambene, poslovne i javne građevine, za kulturnu baštinu i infrastrukturu, a za ljude s obzirom na rizik gubitka života, ranjavanja i stambenog zbrinjavanja. Isto tako, osigurat će podatke za pripremu učinkovitog odgovora u hitnoj situaciji neposredno nakon potresa te omogućiti pripremu mjera za brzi oporavak potresom pogođene zajednice i donošenje primjerenih gospodarskih, društvenih i političkih odluka.
Slika 4. Foto: Hrvatska gorska služba spašavanja – Odjel bespilotnih sustava
AKTIVNOSTI PROJEKTA:
1. Definiranje potresnog hazarda
- objediniti i analizirati postojeće podatke (karte potresnih područja, definiranih rasjeda…)
- definirani najvjerojatniji scenariji hazarda za Zagreb
2. Izrada metodologije
- objediniti suvremena svjetska istraživanja s posebitostima i zahtjevima lokalnih uvjeta
- objediniti sve raspoložive podatke vezane za elemente seizmičkog rizika: hazard, podatke o izloženosti građevina, analize oštetljivosti zgrada
- definirati postupke za procjenu stradalih osoba i procjene specifičnog troška čime se definira rizik od potresa
3. Cjelovita baza podataka
- izraditi kvalitetnu bazu podataka o građevinama i stanovništvu koja će omogućiti neovisne analize te GIS prikaze
4. Proračun potresnog rizika po sektorima
Potresni rizik za Grad Zagreb izradit će se po sektorima. Procjena potresnog rizika je matematički proračun seizmičkog hazarda, izloženosti i oštetljivosti zgrada koji se naposljetku kvantificira i može iskazati u novčanim jedinicama.
CILJEVI PROJEKTA:
- metodologija za procjenu potresnog rizika primjenjiva na sve velike gradove u Republici Hrvatskoj
- definirana potresna opasnost i potresni rizik za građevine i ljude
- cjelovita baza podataka o građevinama i stanovništvu
- procjena potresnog rizika za Grad Zagreb – matematički proračun seizmičkog hazarda, izloženosti i oštetljivosti, koristeći metodologiju i procjenu potresnog rizika po sektorima
- prijenos znanja o potresnom riziku
Slika 5. Vizualizacija za bazu građevina
KONTAKT PODACI:
Državna geodetska uprava
Gruška 20, 10000 Zagreb
Tel:
+385 1 6165 404
info@dgu.hr
https://dgu.gov.hr
Grad Zagreb
Trg Stjepana Radića 1, 10000 Zagreb
Tel:
+385 1 6101 111 ili s mobitela *111
gradjani@zagreb.hr
https://www.zagreb.hr
Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kačićeva 26, 10000 Zagreb
Tel:
+385 1 4639 222
info@geof.unizg.hr
https://www.geof.unizg.hr
Za više informacija o EU fondovima posjetite
https://strukturnifondovi.hr
