1. Uvod

U dvanaestom mjesecu aktivnosti 1 su predložene tri razine procjene rizika od potresa, od najgrublje (1) do najdetaljnije (3), pa je u trinaestom mjesecu aktivnosti 1 napravljen primjer za Razinu 1.

2. Primjer procjene rizika od potresa za Razinu 1

2.1 Uvodno

Podsjetimo se da je cilj procjene rizika od potresa opisati negativne posljedice izazvane potresom (žrtve, broj oštećenih i srušenih građevina, financijske gubitke i drugo) i vjerojatnost njihove pojave za određenu razinu potresnog djelovanja. Osnovne pretpostavke za provođenje procjene su sljedeće:

• Potres je identificiran kao prijetnja
• Određena je administrativna razina/područje za koju se vrši procjena rizika
• Oformljen je tim stručnjaka s potrebnim znanjima koji radi na procjeni rizika od potresa
• Započinje se s prikupljanjem relevantnih, prikladnih i najnovijih informacija iz različitih dostupnih podataka, primjerice iz prethodnih procjena rizika ili projekata, međunarodnih izvora, postojećih podataka iz prethodnih katastrofa i mišljenja stručnjaka

U ovom primjeru će se provesti prva dva koraka procjene rizika od potresa, a to su identifikacija i analiza rizika.
Napomena: iako se radi o Gradu Zagrebu, u daljnjem tekstu će se koristiti termin „odabrana lokacija“ te se podaci neće spuštati na niže administrativne razine kao što je gradska četvrt, mjesni odbor ili popisni krug, radi zadržavanja jednostavnosti primjera

2.2 Identifikacija rizika

2.2.1 Opis prijetnje (potresna opasnost)

Potres se najčešće očituje kao podrhtavanje tla zbog naglog oslobađanja energije u Zemljinoj unutrašnjosti (kori) u obliku seizmičkih valova i topline. Uzroci i vrste potresa mogu biti različiti, ali s obzirom na važnosti u pogledu utjecaja na ljudsku okolinu, posebice graditeljsku baštinu, u kontekstu potresnog inženjerstva se u pravilu razmatraju tektonski potresi koji nastaju na rasjedima i rezultat su djelovanja tektonskih sila (Dasović i dr., 2021). Pojava potresa pripada skupini prirodnih rizika koji se ne mogu predvidjeti, a s određenom se vjerojatnošću mogu dogoditi u bilo kojem trenutku. Karte potresnih područja su karte potresne opasnosti koja se procjenjuje na temelju opažene seizmičnosti tijekom što je moguće duljeg razdoblja. Za Hrvatsku osnovna je baza podataka sadržana u Hrvatskom katalogu potresa (opisanom u Herak i dr., 1996) koji održava Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Slika 1 prikazuje kartu potresne opasnosti za područje Hrvatske (Herak i dr., 2011) za povratno razdoblje od 95 godina (vjerojatnost premašaja 10 % u 10 godina) te za povratno razdoblje od 475 godina (vjerojatnost premašaja 10 % u 50 godina). Prikazane su proračunate vrijednosti parametra horizontalnih vršnih ubrzanja tla tipa A odnosno na razini osnovne stijene, pa zato ne uključuju utjecaj površinskih slojeva tala na amplifikaciju potresne trešnje koju valja procijeniti ili postupkom mikrozoniranja, ili posebnim studijama prije projektiranja važnih građevina.

  
Slika 1. Karta potresnih područja Republike Hrvatske [g] za poredbeno povratno razdoblje potresa od
a) 95 godina; b) 475 godina

Dva scenarija odnosno dvije razine podrhtavanja tla koja će se obuhvatiti procjenom rizika su događaji koji odgovaraju povratnim razdobljima (PR) od:

• 95 godina za najvjerojatniji neželjeni događaj (NND, slabiji potres)
• 475 godina za događaj s najgorim mogućim posljedicama (DNP, jači potres).

Pretpostavlja se da ne postoje detaljni podaci o tipovima tla za odabranu lokaciju (seizmička mikrozonacija područja), već se svuda pretpostavlja isti tip, a to je tip tla B prema Eurokodu 8 (nanosi vrlo gustog pijeska, šljunka ili vrlo krute gline, debljine najmanje nekoliko desetaka metara, s postupnim povećanjem mehaničkih svojstava s dubinom), s faktorom tla od 1,2 (HZN, 2011).
Znači, za odabranu lokaciju procijenjeno vršno ubrzanje tla na površini iznosi:

• za PR od 95 godina:     0,13g×1,2=0,16g
• za PR od 475 godina:   0,26g×1,2=0,31g

Vršno ubrzanje tla (PGA) se empirijskom formulom pretvara u makroseizmički intenzitet prema prijedlogu autora (Trifunac i dr., 1991)

• za PR od 95 godina i 0,16g: stupanj makroseizmičkog intenziteta po MCS iznosi 8 (ako se zaokruži)
• za PR od 475 godina i 0,31g: stupanj makroseizmičkog intenziteta MCS iznosi 9 (ako se zaokruži)

Budući da se prema (Musson i dr., 2010) stupnjevi intenziteta 8 i 9 mogu izjednačiti za MCS i IEMS-98 ljestvice, za daljnji proračun stupanj makroseizmičkog intenziteta iznosi:

• za PR od 95 godina:                I_EMS-98 =8
• za PR od 475 godina:             I_EMS-98 =9

2.2.2 Izloženosti

Izloženost se razmatra uzimajući u obzir samo fond stambenih zgrada koji najviše doprinosi riziku od potresa (Spence i dr., 2012).
Prema popisu stanovništva Republike Hrvatske za 2011. godinu na odabranoj lokaciji postoji 384.333 stambene jedinice (Slika 2) od kojih je otprilike 29 % izgrađeno prije 1964. godine, 28 % od 1964. do 1981., 39 % nakon 1981. godine, a za 4 % je nepoznata godina izgradnje.


Slika 2. Stambene jedinice prema godini izgradnje

Na odabranoj lokaciji ukupno živi 790.017 stanovnika što znači da je na razini promatrane lokacije prosječan broj stanovnika po stambenoj jedinici 2,06.
Ukupna površina stanova iznosi 26.494.590 m² pa je prosječna površina stambene jedinice 68,94 m². Poznato je da je gustoća naseljenosti i površina stambenih jedinica vrlo različita u nižim administrativnim jedinicama promatrane lokacije, no to se u ovom primjeru neće uzimati u obzir.

Prema gruboj stručnoj procjeni karakteristika stambenog fonda na odabranoj lokaciji postoje sljedeće osnovne tipologije (SERA n.d.):

• AB zidovi (umjerene duktilnosti), 3-5 katova
• AB zidovi (neduktilni), 3-5 katova
• AB zidovi (umjerene duktilnosti), 6 i više katova
• AB zidovi (neduktilni), 6 i više katova
• AB dvojni sustavi (umjerene duktilnosti), 6 i više katova
• AB dvojni sustavi (neduktilni), 6 i više katova
• AB okviri s ispunom (umjerene duktilnosti), 3-5 katova
• AB okviri s ispunom (umjerene duktilnosti), 6 i više katova
• AB okviri s ispunom (neduktilni), 3-5 katova
• AB okviri s ispunom (neduktilni), 6 i više katova
• Omeđeno ziđe (umjerene duktilnosti), 1 kat
• Omeđeno ziđe (umjerene duktilnosti), 2 kata
• Omeđeno ziđe (umjerene duktilnosti), 3-5 katova
• Obično ziđe (neduktilno), 1 kat
• Obično ziđe (neduktilno), 2 kata
• Obično ziđe (neduktilno), 3-5 katova

Raspodjela stambenih jedinica po tipologijama, određena stručnom procjenom uzimajući u obzir i godine izgradnje, je prikazana na sljedećoj slici (Slika 3). Prema prikazanoj raspodjeli, oko 30 % stambenih jedinica se nalazi u zgradama od armiranog betona, oko 35 % u zgradama od omeđenog ziđa i 35 % u zgradama od običnog ziđa.


Slika 3. Procijenjena raspodjela stambenih jedinica po tipologijama

Ako se jedinični trošak izgradnje zamjenske zgrade pretpostavi s 1.250 EUR/m², ukupna vrijednost stambenog fonda iznosi oko 33,1 milijarde EUR.
 
Tablica 1. Vrijednost stambenog fonda

Opis tipologija - konstrukcijskih sustava (KS) s brojem katova	Broj stambenih jedinica po KS	Prosječna površina stamb. jedinice	Jedinični trošak zamjene (EUR)	Vrijednost stambenog fonda
AB zidovi (umj.dukt), 3-5	19,844	68.94	1,250	1,710,013,671
AB zidovi (nedukt), 3-5	16,035	68.94	1,250	1,381,856,989
AB zidovi (umj.dukt), 6-	25,915	68.94	1,250	2,233,196,634
AB zidovi (nedukt), 6-	17,639	68.94	1,250	1,520,046,189
AB dvojni (umj.dukt), 6-	10,236	68.94	1,250	882,112,539
AB dvojni (nedukt), 6-	6,414	68.94	1,250	552,748,047
AB okviri s ispunom (umj.dukt), 3-5	4,480	68.94	1,250	386,026,528
AB okviri s ispunom (umj.dukt), 6-	6,719	68.94	1,250	579,039,792
AB okviri s ispunom (nedukt), 3-5	3,207	68.94	1,250	276,369,647
AB okviri s ispunom (nedukt), 6-	4,811	68.94	1,250	414,558,847
Omeđeno ziđe (umj.dukt), 1	64,454	68.94	1,250	5,554,349,862
Omeđeno ziđe (umj.dukt), 2	35,604	68.94	1,250	3,068,187,085
Omeđeno ziđe (umj.dukt), 3-5	35,837	68.94	1,250	3,088,212,222
Obično ziđe (nedukt), 1	66,219	68.94	1,250	5,706,411,371
Obično ziđe (nedukt), 2	41,262	68.94	1,250	3,555,792,170
Obično ziđe (nedukt), 3-5	25,657	68.94	1,250	2,210,974,683

 

2.2.3. Oštetljivost stambenog fonda

Za odabrane tipologije procijenjen je razred oštetljivosti prema EMS-98 (Grünthal, 1998).
Tablica 2. Razredi oštetljivosti prema EMS-98 (Grünthal, 1998) odabranih tipologija

Opis tipologija (konstrukcijskih sustava (KS) s brojem katova)	Procijenjeni razred oštetljivosti
AB zidovi (umj.dukt), 3-5	D
AB zidovi (nedukt), 3-5	C
AB zidovi (umj.dukt), 6-	D
AB zidovi (nedukt), 6-	C
AB dvojni (umj.dukt), 6-	D
AB dvojni (nedukt), 6-	B
AB okviri s ispunom (umj.dukt), 3-5	D
AB okviri s ispunom (umj.dukt), 6-	D
AB okviri s ispunom (nedukt), 3-5	C
AB okviri s ispunom (nedukt), 6-	B
Omeđeno ziđe (umj.dukt), 1	D
Omeđeno ziđe (umj.dukt), 2	D
Omeđeno ziđe (umj.dukt), 3-5	D
Obično ziđe (nedukt), 1	B
Obično ziđe (nedukt), 2	B
Obično ziđe (nedukt), 3-5	B

 
Oštetljivost se definira pomoću matrica vjerojatnosti oštećenja opisanim u prethodnom izvješću pri čemu je svakoj tipologiji određen samo jedan razred oštetljivosti tzv. najvjerojatniji razred, dok možebitne razlike u zgradama iste tipologije nisu razmatrane (tzv. bolje i lošije zgrade). Matrice vjerojatnosti oštećenja sadržavaju diskretne vrijednosti raspodjele oštećenja određenog konstrukcijskog sustava odnosno postotak oštećenja ukupnog broja zgrada tog konstrukcijskog sustava za određeni intenzitet potresa. Oštećenja se klasificiraju u 5 kategorija (1-5; D1: neznatno do blago oštećenje, D2: umjereno oštećenje, D3: značajno do teško oštećenje, D4: vrlo teško oštećenje i D5: rušenje). Upotrijebljene su matrice vjerojatnosti oštećenja dobivenih uz korištenje makroseizmičke metode izvedene za EMS-98 (Lagomarsino i Giovinazzi, 2006) te kalibrirane vrijednosti za zidane zgrade prema (Lagomarsino i dr. 2021).


Slika 4. Matrice vjerojatnosti oštećenja ovisne o makroseizmičkom intenzitetu I_EMS-98 za odabrane tipologije zgrada prema (Lagomarsino i Giovinazzi, 2006; Lagomarsino i dr., 2021)
 

2.3 Analiza rizika

Pokazatelji rizika
Odabrani su sljedeći pokazatelji rizika:

• broj stambenih jedinica koji će za odabrani intenzitet potresa doživjeti određenu kategoriju oštećenja
• broj privremeno neuporabljivih stambenih jedinica (na kraće vrijeme) UB_st
• broj neuporabljivih stambenih jedinica (na duže vrijeme) UB_lt
• broj srušenih stambenih jedinica – sve jedinice u petoj kategoriji oštećenja
• broj žrtava
• broj ranjenih osoba
• ukupni izravni novčani gubici zbog oštećivanja stambenih jedinica

Broj privremeno neuporabljivih stambenih jedinica (na kraće vrijeme) UB_st i broj neuporabljivih stambenih jedinica (na duže vrijeme) UB_lt je:

pri čemu su N_Mk i N_RCk broj zidanih (M) i armiranobetonskih (RC) stambenih jedinica koje će doseći kategoriju oštećenja D_k, a u_stk (u_ltk) je postotak nesigurnih jedinica u kraćem (odnosno dužem) periodu za svaku kategoriju oštećenja D_k.

Tablica 3. Postotak nesigurnih stambenih jedinica u kraćem i dužem periodu prema (PCM ICPD, 2018)

Za procjenu broja srušenih stambenih jedinica uzima se 100 % vrijednosti stambenih jedinica u kategoriji oštećenja 5 (DS5).

Broj poginulih (N_d) te broj ranjenih (N_i) se uzima prema sljedećem izrazu:

pri čemu je n_M broj tipologija zidanih zgrada (M), a n_RC broj tipologija armiranobetonskih zgrada (RC). O_Mj,D4/D5 i O_RCj,D4/D5 je broj stanovnika u stambenim jedinicama koje se nalaze u zidanim (M) i armiranobetonskim (RC) zgradama (čiji je konstrukcijski tip definiran s j odnosno s l) koje su doživjele kategoriju oštećenja 4 (D4) ili 5 (D5). Vjerojatnost pogibelji u odnosu na broj stanovnika za kategorije oštećenja 4 i 5 označeno je s p_d,D4/D5, a vjerojatnost ozlijede s p_i,D4/D5. Iako je vjerojatnost pogibelji i ranjavanja različita za zidane i AB zgrade, ovdje se predlažu iste vrijednosti.
*Napomena: u slučaju da postoji podatak o broju zgrada, isti izrazi bi se odnosili na zgrade kao i na stambene jedinice.

Tablica 4. Vjerojatnosti pogibelji i ozljeda u proračunu žrtava od potresa prema (PCM ICPD, 2018)

Budući da je poznata površina stambenih jedinica, može se izračunati ukupna površina oštećenih stanova za svaku kategoriju oštećenja te ukupni izravni novčani gubici zbog oštećivanja stambenih jedinica. Za to je nužno povezati očekivana oštećenja s nastalom štetom, što se može izraziti relativnim financijskim gubicima zbog oštećenja u odnosu na vrijednost građevine, izražene omjerom troškova potrebnih popravaka i troškova zamjene građevine. U postupku proračuna šteta odnosno novčanih gubitaka koriste se takozvani faktori štete (c_k) koji povezuju trošak popravka zgrade za svako stanje oštećenja s troškom zamjene zgrade.

Tablica 5. Predloženi faktori štete prema (PCM ICPD, 2018)


Ukupni izravni novčani gubici (L) mogu se izračunati primjenom sljedećeg izraza:

pri čemu je URC jedinični trošak zamjene zgrade (u EUR/m²), A_Mj i A_RCl površine j-te tipologije od ziđa (M) i l-te tipologije od armiranog betona (RC), a p_Mj,k i p_RCl,k su vjerojatnosti da će j-ta M tipologija i l-ta RC tipologija doseći određenu kategoriju oštećenja D_k.
 

2.3.1 Rezultati procjene rizika

U sljedećim tablicama su prikazani rezultati procjene rizika prema definiranim pokazateljima za dva scenarija.
Najvjerojatniji neželjeni događaj (NND, slabiji potres)

Tablica 6. Broj stambenih jedinica koji će za odabrani intenzitet potresa (NND) doživjeti određenu kategoriju oštećenja, broj privremeno neuporabljivih stambenih jedinica (na kraće vrijeme) UB_st i broj neuporabljivih stambenih jedinica (na duže vrijeme) UB_lt


Tablica 7. Broj poginulih i ranjenih osoba (NND)

Opis tipologija - konstrukcijskih sustava (KS) s brojem katova	Ukupan broj stanovnika u SJ po KS	Broj ranjenih osoba	Broj poginulih osoba
AB zidovi (umj.dukt), 3-5	40,878	1	0
AB zidovi (nedukt), 3-5	33,033	19	4
AB zidovi (umj.dukt), 6-	53,384	2	0
AB zidovi (nedukt), 6-	36,336	21	5
AB dvojni (umj.dukt), 6-	21,087	1	0
AB dvojni (nedukt), 6-	13,213	90	23
AB okviri s ispunom (umj.dukt), 3-5	9,228	0	0
AB okviri s ispunom (umj.dukt), 6-	13,842	0	0
AB okviri s ispunom (nedukt), 3-5	6,607	4	1
AB okviri s ispunom (nedukt), 6-	9,910	67	17
Omeđeno ziđe (umj.dukt), 1	132,776	2	1
Omeđeno ziđe (umj.dukt), 2	73,345	1	0
Omeđeno ziđe (umj.dukt), 3-5	73,823	1	0
Obično ziđe (nedukt), 1	136,411	578	146
Obično ziđe (nedukt), 2	85,001	360	91
Obično ziđe (nedukt), 3-5	52,853	224	57
		1,371	347

Tablica 8. Ukupni izravni novčani gubici zbog oštećivanja stambenih jedinica (NND)

Opis tipologija - konstrukcijskih sustava (KS) s brojem katova	Vrijednost stambenog fonda	Novčani gubici (EUR)
AB zidovi (umj.dukt), 3-5	1,710,013,671	30,010,840
AB zidovi (nedukt), 3-5	1,381,856,989	76,404,737
AB zidovi (umj.dukt), 6-	2,233,196,634	28,005,612
AB zidovi (nedukt), 6-	1,520,046,189	78,125,720
AB dvojni (umj.dukt), 6-	882,112,539	30,130,517
AB dvojni (nedukt), 6-	552,748,047	74,534,870
AB okviri s ispunom (umj.dukt), 3-5	386,026,528	12,153,697
AB okviri s ispunom (umj.dukt), 6-	579,039,792	91,521,683
AB okviri s ispunom (nedukt), 3-5	276,369,647	6,439,671
AB okviri s ispunom (nedukt), 6-	414,558,847	8,443,698
Omeđeno ziđe (umj.dukt), 1	5,554,349,862	80,962,196
Omeđeno ziđe (umj.dukt), 2	3,068,187,085	44,722,995
Omeđeno ziđe (umj.dukt), 3-5	3,088,212,222	45,014,889
Obično ziđe (nedukt), 1	5,706,411,371	752,777,978
Obično ziđe (nedukt), 2	3,555,792,170	469,072,744
Obično ziđe (nedukt), 3-5	2,210,974,683	291,667,204
	33,119,896,275	2,119,989,050

Zaključno, za scenarij NND može se očekivati sljedeće:

• 40.822 privremeno neuporabljivih stambenih jedinica (na kraće vrijeme)
• 26.689 neuporabljivih stambenih jedinica (na duže vrijeme)
• 879 srušenih stambenih jedinica
• 1.371 ranjenih osoba
• 347 poginulih osoba
• ukupni izravni novčani gubici zbog oštećivanja stambenih jedinica od 2,1 milijarde EUR

 
Događaj s najgorim mogućim posljedicama (DNP, jači potres)

Tablica 9. Broj stambenih jedinica koji će za odabrani intenzitet potresa (DNP) doživjeti određenu kategoriju oštećenja, broj privremeno neuporabljivih stambenih jedinica (na kraće vrijeme) UB_st i broj neuporabljivih stambenih jedinica (na duže vrijeme) UB_lt


Tablica 10. Broj poginulih i ranjenih osoba (DNP)
 

Opis tipologija - konstrukcijskih sustava (KS) s brojem katova	Ukupan broj stanovnika u SJ po KS	Broj ranjenih osoba	Broj poginulih osoba
AB zidovi (umj.dukt), 3-5	40,878	24	6
AB zidovi (nedukt), 3-5	33,033	224	58
AB zidovi (umj.dukt), 6-	53,384	31	7
AB zidovi (nedukt), 6-	36,336	247	64
AB dvojni (umj.dukt), 6-	21,087	12	3
AB dvojni (nedukt), 6-	13,213	521	150
AB okviri s ispunom (umj.dukt), 3-5	9,228	5	1
AB okviri s ispunom (umj.dukt), 6-	13,842	8	2
AB okviri s ispunom (nedukt), 3-5	6,607	45	12
AB okviri s ispunom (nedukt), 6-	9,910	391	112
Omeđeno ziđe (umj.dukt), 1	132,776	71	17
Omeđeno ziđe (umj.dukt), 2	73,345	39	9
Omeđeno ziđe (umj.dukt), 3-5	73,823	40	9
Obično ziđe (nedukt), 1	136,411	2,533	694
Obično ziđe (nedukt), 2	85,001	1,579	433
Obično ziđe (nedukt), 3-5	52,853	982	269
		6,751	1,845

 
Tablica 11. Ukupni izravni novčani gubici zbog oštećivanja stambenih jedinica (DNP)
 

Opis tipologija - konstrukcijskih sustava (KS) s brojem katova	Vrijednost stambenog fonda	Novčani gubici (EUR)
AB zidovi (umj.dukt), 3-5	1,710,013,671	94,548,962
AB zidovi (nedukt), 3-5	1,381,856,989	226,310,340
AB zidovi (umj.dukt), 6-	2,233,196,634	62,032,450
AB zidovi (nedukt), 6-	1,520,046,189	163,305,890
AB dvojni (umj.dukt), 6-	882,112,539	112,456,851
AB dvojni (nedukt), 6-	552,748,047	241,767,768
AB okviri s ispunom (umj.dukt), 3-5	386,026,528	44,727,055
AB okviri s ispunom (umj.dukt), 6-	579,039,792	211,878,878
AB okviri s ispunom (nedukt), 3-5	276,369,647	19,638,998
AB okviri s ispunom (nedukt), 6-	414,558,847	27,867,228
Omeđeno ziđe (umj.dukt), 1	5,554,349,862	297,382,361
Omeđeno ziđe (umj.dukt), 2	3,068,187,085	164,272,100
Omeđeno ziđe (umj.dukt), 3-5	3,088,212,222	165,344,255
Obično ziđe (nedukt), 1	5,706,411,371	1,498,460,499
Obično ziđe (nedukt), 2	3,555,792,170	933,724,151
Obično ziđe (nedukt), 3-5	2,210,974,683	580,585,242
	33,119,896,275	4,844,303,028

Zaključno, za scenarij NND može se očekivati sljedeće:

• 67.302 privremeno neuporabljivih stambenih jedinica (na kraće vrijeme)
• 69.757 neuporabljivih stambenih jedinica (na duže vrijeme)
• 6.000 srušenih stambenih jedinica
• 6.751 ranjenih osoba
• 1.845 poginulih osoba
• ukupni izravni novčani gubici zbog oštećivanja stambenih jedinica od 4,8 milijarde EUR

 3. Zaključak

U ovom je izvješću je prikazan primjer procjene rizika od potresa za Razinu 1 koja predstavlja najgrublju procjenu u kojoj je poznat vrlo mali broj ulaznih podataka. Određena su dva scenarija potresa, definirani su pokazatelji rizika te su prikazani rezultati.

4. Literatura

Dasović, I., Herak, M. i Prevolnik, S. (2021) 'O potresima i seizmologiji – općenito', u Uroš, M., Todorić, M., Crnogorac, M., Atalić, J., Šavor Novak, M. i Lakušić, S. (ur.) Potresno inženjerstvo - Obnova zidanih zgrada, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska, str. 15–36.
Grünthal, G. (ur.) (1998) European Macroseismic Scale, vol. 15, Cahiers du Centre Européen de Géodynamique et de Séismologie, Luxembourg.
Herak, M., Herak, D. i Markušić, S. (1996) 'Revision of the earthquake catalogue and seismicity of Croatia, 1908–1992', Terra Nova, vol. 8, str. 86–94.
Herak, M., Allegretti, I., Herak, D., Ivančić, I., Kuk, V., Marić, K., Markušić, S. i Sović I. (2011) Republika Hrvatska, Karta potresnih područja, http://seizkarta.gfz.hr/hazmap/
HZN (2011), HRN EN 1998-1:2011+/Ispr.2:2015+A1:2014+NA:2011, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija - 1.dio: Opća pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade, Zagreb, Hrvatska
Lagomarsino, S. i Giovinazzi, S. (2006) 'Macroseismic and mechanical models for the vulnerability and damage assessment of current buildings', Bulletin of Earthquake Engineering, vol. 4, br. 4, str. 415–443.
Lagomarsino, S., Cattari, S. i Ottonelli, D. (2021) 'The heuristic vulnerability model: fragility curves for masonry buildings', Bulletin of Earthquake Engineering, vol. 19, str. 3129–3163. https://doi.org/10.1007/s10518-021-01063-7
Ministarstvo unutarnjih poslova RH (MUP) (2022) Nacrt Smjernica za izradu Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, Međusektorska radna skupina uz koordinaciju Sektora za smanjenje rizika od katastrofa Ravnateljstva civilne zaštite, siječanj 2022.
Musson, R.M.W., Grünthal, G. i Stucchi, M. (2010) 'The comparison of macroseismic intensity scales', Journal of Seismology, vol. 14, br. 2, str. 413–428. https://doi.org/10.1007/s10950-009-9172-0
Presidency of the Council of Ministers, Italian Civil Protection Department (PCM ICPD) (2018) National risk assessment. Overview of the potential major disasters in Italy: seismic, volcanic, tsunami, hydro-geological/hydraulic and extreme weather, droughts and forest fire risks, Italija.
SERA (n.d.) Seismology and Earthquake Engineering Research Infrastructure Alliance for Europe [Online]. Dostupno na: http://www.sera-eu.org (pristupljeno: 7. veljače 2022.).
Spence, R., Foulser-Piggott, R., Pomonis, A., Crowley, H., Masi, A., Chiauzzi, L., Zuccaro, G., Cacace, F., Zulfikar, C., Markus, M., Schaefer, D., Sousa, M.L. i Kappos, A. (2012) 'The European building stock inventory: Creating and validating a uniform database for earthquake risk modelling', u Proceedings of the 15th World Conference of Earthquake Engineering, Lisbon, Portugal.
Trifunac, M., Lee, V., Živčić, M., i Manić, M. (1991) 'On the correlation of Mercalli-Cancani-Sieberg intensity scale in Yugoslavia with the peaks of recorded strong earthquake ground motion', European Earthquake Engineering, vol. 5, br. 1, str. 27-33.