Za „pilot projet“, prema kojem će se odrediti ukupan broj građevina na određenom području, odabrano je uže područje gradske četvrti Trešnjevka – sjever, koje se rasprostire preko 7 mjesnih odbora: Ciglenica, Samoborček, Silvije Strahimir Kranjčević, Nikola Tesla, Pongračevo i Stara Trešnjevka. To je prostor omeđen željezničkom prugom na sjeveru, Selskom cestom na zapadu, Savskom na istoku, te Ljubljanskom avenijom na jugu. Unutar ovih 7 mjesnih odbora živi preko 60% ukupnog broja stanovnika cjele četvrti.
Zašto baš Trešnjevka? Razlozi zbog kojih ovo uže područje odabrano kao „pilot projekt“ u određivanju ukupnog broja građevina, leži upravo u tome što ovaj prostor odlikuju različite urbane karakteristike. To je prostor izrazite gustoće stanovništva s jedne strane, tako i samih građevina s druge strane. To je prostor gdje se susreću stara, većinom stihijska gradnja većinom prizemnica karakteristična za period između dva svjetska rata sa novom gradnjom većih i višekatnih stambenih zgrada izgrađenih u zadnjih 50 godina.
(izvor: mapiranjetresnjevke.com)
Prema svemu navedenom, ovaj dio Trešnjevke predstavlja idelano područje za izradu modela određivanja ukupnog broja građevina. Već spomenuti model, izrazito je važan, jer će se isti model primijeniti na cijeli Grad Zagreb, sve u sklopu projekta „Potresni rizik Grada Zagreba“.
Kako smo došli do broja građevina?Kao ulazni podaci za Grad Zagreb, u ovom slučaju za dio Trešnjevke, korišteni su kućni brojevi svih zgrada na istraživanom području, te naravno digitalni katastarski plan, koji sa svojim informacijama predstavlja lokacije svih građevina na nekom području. Objedinjavanjem i spajanjem tih podataka u jedinstven set i bazu, dolazi si se do ukupnog broja građevina na istraživanom području, bez obzira radi li se o stambenoj zgradi, kući ili možda hotelu ili tvornici. Naprednim korištenjem raspoloživih geoinformacijskih tehnologija također se izradio tzv. „heatmap“, koji samo dokazuje da je Trešnjevka izrazito gusto naseljen prostor i sa velikom gustoćom građevina na malom području, te je opravdala odabir za pilot projekt.
Po završteku testiranja modela određivanja ukupnog broja građevina, biti će izrađena i baza podataka svih građevina na području Grada Zagreba, koja će biti osnovna podloga za prikupljanje svih ostalih podataka o građevinama koji će dalje posložiti za definiranje potresnog rizika Grada Zagreba. Zbog toga, izrazitno je bitno doći ukupnog broja, ali i samih lokacija građevina.
Što dalje? Dobiveni podaci o lokacijama i ukupnom broju građevina, u sebi će naravno sadržavati i podatke o tipu zgrade, katastarskoj čestici, površini zgrade, itd. No prava vrijednost ovih podataka leži upravo u tome što će se ovim podacima dodavati i svi oni stručni podaci vezani za same građevine, a biti će prikupljeni od strane stručnjaka na terenu, ili od strane građana koji će moći sami dodavati određene podatke, te samim time sudjelovati u samoj kreaciji i daljnjem popunjavanju baze podataka, koja će na kraju služiti za određivanje potresnog rizika svake građevine u gradu Zagrebu.
